Prava okrivljenog u krivičnom postupku
Svako ko je osumnjičen ili optužen za krivično delo ima zagarantovana prava koja se ne mogu oduzeti. Poznavanje tih prava i pravovremena odbrana presudni su za ishod postupka.
Pretpostavka nevinosti
Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom sudskom odlukom. Teret dokazivanja je na tužiocu, a sumnja se tumači u korist okrivljenog. To znači da okrivljeni ne mora da dokazuje svoju nevinost.
Pravo na odbranu i branioca
Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca koga sam izabere. U zakonom predviđenim slučajevima odbrana je obavezna, pa se branilac postavlja i po službenoj dužnosti. Branilac ima pristup spisima i prisustvuje radnjama u postupku.
Najvažniji savet je jednostavan: ne dajte izjavu pre nego što se posavetujete sa advokatom.
Pravo na ćutanje
Okrivljeni ima pravo da se brani ćutanjem i da se ne izjašnjava o delu. Ćutanje se ne sme tumačiti kao priznanje niti kao otežavajuća okolnost. Pravo da ne tereti samog sebe jedno je od temeljnih jemstava pravičnog postupka.
Pravo na obaveštenost i uvid u spise
Okrivljeni mora biti obavešten o delu koje mu se stavlja na teret i o osnovama sumnje. Ima pravo na uvid u spise i predmete koji služe kao dokaz, kao i pravo da predlaže dokaze u svoju korist.
- pravo na branioca već prilikom prvog saslušanja;
- pravo na prevodioca ako ne razume jezik postupka;
- pravo na dovoljno vremena i uslova za pripremu odbrane;
- pravo na pravni lek protiv odluka suda.
Šta uraditi prvo
Ako ste pozvani na saslušanje ili Vam je određeno zadržavanje, najvažnije je da odmah angažujete branioca i da ne dajete izjave bez njegovog prisustva. Rana i pravilna odbrana često je odlučujuća za dalji tok postupka.